Tešanj – mali dragulj naše zemlje

Dobro došli u Tešanj.  Grad u kojem se nalazi jedna od najvećih i najljepše očuvanih tvrđava na ovim prostorima i ulica ispisanih istorijom. Grad sa velikim brojem izvora mineralne vode, a ono što zvuči gotovo nevjerovatno je da se jedna od tih voda, popularna Oaza svojevremeno pila i u Bijeloj kući u Vašingtonu i da je osvajala brojne nagrade za svoj kvalitet.

Kratki osvrt na istoriju grada

Pisana istorija grada vuče svoje korijene još iz 23. marta 1461. i 18. septembra 1461. godine kada se on prvi put spominje u aktu pape Pija II u vezi s izgradnjom crkve svetog Jurja i drugi pisani trag je Povelja kojom kralj Stjepan Tomašević svom stricu Radivoju Krstiću uz ostalo daruje “i na Usori grad Tešanj”. U godinama koje će uslijediti, grad će polako početi da se razvija, pa će tako u 17. vijeku oživjeti i gradska čaršija, nekada poznata po svojim zanatima i zanatlijama.

U ovom periodu, u gradu je bilo 5 opančarskih radnji, 9 papučarski radnji i 9 radnji čizmadžija, te je ovo mjesto vrvilo od ljudi. U 19. vijeku, biće osnovane prva apoteka i ambulanta, a nedugo zatim i prvi hotel u gradu, a ne smijem zaboraviti da je ovdje, sada već davne 1865. godine, održana i prva ikada pozorišna predstava u Bosni i Hercegovni kada je učitelj Stevo Petranović sa grupom građana postavio na pozorišne daske i odigrao Hebelovu “Juditu”. Kroz ovaj grad je 1875. godine prošao i poznati engleski istraživač i putopisac sir Artur Džon Evans, koji nam je tom prilikom ostavio vrijedne zapise o Tešnju.

Šta vidjeti u gradu?

Tvrđava Tešanj, jedno je od najvećih utvrđenja u zemlji. Njena izgradnja datira još iz ranog srednjeg vijeka, a tokom vijekova je doživjela mnoge prepravke i dogradnje, reflektirajući različite historijske epohe i kulture koje su dominirale ovim prostorom.

Prvobitna gradina, izgrađena je kasnom bronzanom dobu, nakon čega su na ovom mjestu svoje utvrđenje izgradili Rimljani, a svoj sadašnji izgled dobila je u srednjem vijeku i osmanskom periodu. Tvrđava je izgrađena na strateški važnom položaju, na brdu iznad rijeke Tešanjke, odakle je kontrolisala prilaze dolini rijeke Bosne i štitila trgovačke puteve koji su prolazili ovim krajem.

Najznačajnije prepravke tvrđava je doživjela u 15. i 16. vijeku, tokom vladavine Osmanskog Carstva. Osmanlije su prepoznale stratešku važnost tvrđave te su je dodatno utvrdili i proširili, gradeći nove bedeme, kule i vojne objekte unutar tvrđave. Tada je izgrađena i čuvena Dizdareva kula, koja je služila kao rezidencija komandanta tvrđave.

Tokom svoje istorije, tvrđava je bila poprište mnogih bitaka i opsada. U 17. vijeku, tvrđava je nekoliko puta bila napadana od strane austrijskih trupa tokom ratova između Osmanskog i Habsburškog Carstva. Iako je tvrđava pretrpjela znatna oštećenja, uspjela je da odoli svim napadima i ostane pod osmanskom kontrolom sve do kraja 19. vijeka, kada gubi svoj vojni značaj i postepeno biva napuštena.

Ako bi tvrđava bila prva lokacija na koju trebate doći prilikom posjete Tešnju, ona druga, svakako je Eminagića konak, smješten u neposrednoj blizini čaršije, koji predstavlja jedan od najstarijih, a ujedno i najljepših objekata stambene arhitekture grada Tešnja.

Konak je inače izgrađen prije 1860. godine i u njemu je do osamdesetih godina prošlog vijeka živjela porodica Eminagić, bogati veleposjednici i trgovci, a danas je bez dileme blago ovog grada.

E sad, pored ova dva objekta, ono što svakako privlači pažnju putnika koji dođu ovdje je činjenica da se dosta blizu jedna drugoj nalaze tri religijske konfesije pa su tu tako Gazi Ferhad-begova ili Čarši džamija sagrađena oko 1564. godine, zatim pravoslavna crkva Presvetog Pokrova Bogorodice, kao i katolička crkva svetog Petra i Pavla.

Pored bogate istorije, ono što se malo zna, je da je ovo ekonomski možda najrazvijeniji mali grad u ovom dijelu zemlje, pa tako jedan podatak kaže da se među 100 najvećih kompanija u Bosni i Hercegovini po prometu, izvozu i investicijama, u Tešnju nalazi njih oko 20 čak! Naime, veliki broj stranih kompanija danas posluje ovdje, zaposlenost u gradu je na zavidnom nivou, te mi se čini da je ovo jedan jako pozitivan primjer kako svojim radom i trudom stvoriti ugodan ambijent za život.

Dok ste u Tešnju, ono što je bitno da znate, je da je ovaj grad i mjesto u kojem je svojevremeno živio čuveni književnik Musa Ćazim Ćatić, koji se iz Odžaka preselio ovdje, da bi na kraju u gradu i umro 6. aprila 1915. godine. Značajne su i lokalne manifestacije koje se održavaju tokom godine poput Tešanjskog proljeća, Ljeta u Tešnju, Međunarodni sajam privrede, te razni drugi događaji koji daju dušu ovom gradu.

Ali, ja vam ipak predlažem da sami dođete ovdje i doživite sve ovo iz prve ruke. Da prošetate čuvenim starim gradom, posjetite istorijske objekte grada ili jednostavno ispijate kafu u nekom od lokalnih kafića, posmatrajući ljude oko sebe. Pišite mi ako dođete ovdje a to tada, veliki pozdrav od mene i vidimo se u nekoj novoj priči sa putovanja.