Rođen sam u Banjaluci i mnogo volim svoj grad. Volim ljude ovoga grada, aleje, miris kestena na jesen, rafting na Vrbasu, igranje tenisa na K4, ćevape i sve druge stvari kojima se ponosimo. Međutim, koliko god da volim Banjaluku i koliko god je hvalim ljudima u inostranstvu, svjestan sam činjenice da u poređenju sa drugim gradovima svijeta, nudi malo toga. Svjestan sam toga da turizam u Banjaluci gotovo ne postoji.
Međutim, svjestan sam i njenog ogromnog potencijala koji leži neiskorišten i mogućnosti da pruži mnogo, mnogo više nego da privuče nekoliko turista koji zalutaju ovdje.
Dva podatka i jedno pitanje najbolje ilustruju turizam u Banjaluci
- Samo 80.000 noćenja za godinu dana. Mostar ima preko milion!
- Činjenica da smo kao drugi najveći grad, tek 7 najposjećeniji grad u Bosni i Herceogivni i to nakon Sarajeva, Mostara, Jahorine, Tuzle, Trebinja i Teslića!
- Kada je zadnji put u ovom gradu napravljen objekat koji nije stambena betonska zgrada ili neki ugostiteljski objekat, već nešto što bi privuklo turiste?
Volim da upoznajem ljude raznih kultura i često mi dolaze prijatelji koje sam upoznao na putovanjima, ali i ljudi preko Couschsurfinga koji dolaze u Banjaluku. Dosta stranaca upoznam i kroz prijatelje, razne organizacije, te tako moj broj ljudi iz drugih zemalja koje upoznam godišnje iznosi 20-30. Uvijek pričamo o tome šta im se dopada, šta ne, šta bi promijenili…
Klasično razgledanje grada i šetnja od Kastela do Parka Mladen Stojanović svakako nisu nešto zbog čega ljudi dolaze u Banja Luku. Za nekoga ko je dosta putovao, Banski dvor, Hram Hrista Spasitelja ili Kastel, mogu biti interesantni, ali ruku na srce, nisu dovoljni da se u Banjaluci ostane duže od jedne noći. Turističku ponudu grada popravljaju stvari poput raftinga i toplica u Šeheru, ali većina ljudi na kraju ode iz grada sa istim osjećanjem. Super se provedu zbog ljudi, dopadne im se hrana, ali grad kao grad, ne pokaže im ništa posebno.
S obzirom na to da nismo imali sreću Pariza, Barselone, Rima i drugih svjetskih gradova da nas obogate prelijepim hramovima, dvorcima i tvrđavama, zašto ne bismo pokušali razviti turističku ponudu Banjaluke na jedan malo drugačiji, kreativniji način?
Turizam je jedna od rijetkih grana koja bilježi konstantan rast u svijetu, a zemlje poput Hrvatske praktično žive od njega. Zašto ne bismo pokušali iskoristiti sve stvari koje imamo da ih komercijalizujemo i približimo turistima!? Zašto ne upotrijebiti malo mašte i predstaviti Banjaluku na jedan drugačiji način!?
22 ideje kako unaprijediti turizam u Banjaluci
1. Brendiranje Safikadine priče
Najpoznatija legenda Banjaluke svakako je ona o Safikadi, djevojci koja zbog smrti svog dragog odlazi na Kastel i staje ispred topa koji pucnjem označava podne i odlazi sa njim u vječnost. Skoro niti jedan turista koji je kod mene boravio nije čuo priču o Safikadi, a samim tim nema interesa da posjeti njen “grob” koji se nalazi pored Kastela i na čijem engleskom prevodu postoje dvije greške u spelovanju.
Zašto ne bismo iskoristili ovu sjajnu legendu da je prezentujemo turistima i pokušali zaraditi na njoj?
U Lisabonu, u djelu Belem, nalazi se spomenik Ljubavi, 4 velika slova LOVE, od metala sa srcem. Pored spomenika, nalazi se mali štand, gdje jedan momak prodaje katance koje zaljubljeni parovi mogu da okače na spomenik i da se potpišu na njega. Katanci se prodaju po 4 evra. Tako vi kupite katanac, dobijete marker, potpišete se, zakačite ga i imate finu uspomenu na grad.
Zašto onda ne bismo na Kastelu, pored galerije koja je nedavno otvorena, napravili jedan pravi spomenik za Safikadu sa slovima LJUBAV i prodavali turistima katance za recimo 5KM. Taj dio Kastela bi se mogao nazvati Safikadin kutak i koristio bi obogaćenju relativno skromne ponude tvrđave.
Verona ima svoju ljubavnu priču koju je jako dobro brendirala, a pogledajte i šta je Rumunija uradila sa izmišljenom pričom o grofu Drakuli koja je postala njihova broj 1 turistička destinacija. Svaka priča se može upakovati u nešto kvalitetno.
Isto tako, na Kastelu se ne može pronaći gotovo nikakva ponuda i nakon 5-10 minuta šetnje, turisti obično odlaze sa njega, razočarani što unutra nisu mogli pronaći nešto više.
Zar ne bi bilo fino vidjeti da na ulazu u Kastel stoje dva čuvara obučena u stare kostime, kao što viđamo po nekim drugim gradovima? Ovo bi bio odličan mamac za turiste, jer svi vole imati jednu ovakvu sliku.
Zar ne bi bilo fino da postoji prodavnica suvenira u kojoj će se moći pronaći poklon za svoje drage osobe ili neki info centar u kome bi se mogli informisati više o samoj tvrđavi.
2. Kreativne skulpture
Sigurno smo svi nekada, negdje u svijetu vidijeli neobične skuplture koje su nas oduševile. Kao najbolji primjer uzeo bih gradove Wroclaw u Poljskoj i Bratislavu u Slovačkoj gdje sam studirao dvije godije. Ova dva grada praktično su se brendirala kroz ove simpatične skulpture koje ne koštaju mnogo.
U svim turističkim ponudama ovih gradova, ove skulputre bile bi na prvom mjestu. Zašto ne bismo napravili nešto slično kod na?Mogli bismo iskorisiti likove iz djela Petra Kočića i njih prikazati kroz skulpture i postaviti u centru grada. Zašto ne bismo angažovali studente Akademije nauke i umjetnosti na ovom projektu, njima dali posao, a gradu jedno novo obilježje po kojem će biti prepoznatljiv?
3. Brendiranje dajaka
Svi u Banjaluci znamo za dajak i ponosimo se njima, ali niko ko dođe ovdje nije čuo za njega. Čak i ljudi koji su čuli za njega, ne znaju gdje mogu probati vožnju, kome da se obrate, a čamci ko čamci, ne izgledaju ništa posebno na prvu.
U gradiću Aveiro u Portugalu (Portugalska Venecija), čitav biznis je napravljen od ovih čamaca, samo zbog njihov dizajna. Iscrtani šarenim sličicama i simpatičnim imenima, vrlo su atraktivni za turiste. Isto bi se moglo uraditi kod nas. Svaki čamac bi se mogao dizajnirati na jedan fin način da oslikava Banjaluku i svakom čamcu bi se moglo dati ime neke uticajne osobe iz grada.
Dajkom bi upravljali momci obučeni u neke posebno napravljene odore i pričali ljudima priče o gradu dok ih voze, među kojima bi bila i legenda o nastanku dajaku, koju veoma mali broj ljudi zna.
Napravile bi se svakodnevne ture u određeno vrijeme i mnogo bi se lakše dolazilo u priliku da se iznajme čamci. Ovo bi napravilo veliku razliku u samom predstavljanu ovih čamaca, koji bi svojim veselim dizajnom privlačili turiste i tako kreirali dodatni prostor za zaradu.
4. Kreirati program “Usvoji turistu”
Prije neki dan, prijatelj iz Španije kojeg nisam vidio pet godina, dolazio mi je u posjetu. Prva stvar koju mi je spomenuo i koja ga je frustrirala je što niko na autobuskoj stanici nije pričao engleski i što ne postoji bankomat gdje bi zamijenio novac!
Stvarno je poražavajuće da na jednom mjestu, koje predstavlja prvi kontakt turiste sa gradom, niti jedna zaposlena osoba ne govori engleski i ne postoji mjesto gdje se može zamijeniti novac. Ok, ako se radnici ne mogu naučiti engleski i ako se ne može otvoriti mjenjačnica tamo, postoji jedan način koji bi učinio da se turisiti osjećaju prijatnije.
Program “Usvoji turistu” imao bi za cilj povezivanje lokalaca i turista koji dolaze u grad. Lokalci bi bili njihovi vodiči kroz grad, davali im savjete i bili osobe kojima se turisti mogu obratiti. Lokalci, kao i turisti, bi za ovo dobijali popuste u određenim barovima ili restoranima, a turista bi mogao da ima i određen popust i u nekom od hostela. Na kraju, turista bi odlazio sa nečim mnogo većim od fotografije, prijateljem i razlogom da ponovo dođe u grad.
5. Kreirati slogan grada
Još jedan od načina na koji bismo mogli promovisati turizam u Banjaluci je kroz kreiranje interesantnog slogana koji bi privukao turiste. Koliko puta smo čuli ono “What happens in Vegas, stays in Vegas” ili “New York, city that never sleeps”. Zašto ne bismo kreirali neki unikatan slogan grada koji bi oslikavao ono što nudimo?
Ono što najbolje opisuje grad bilo bi “Banja Luka, grad lijepih žena”. Moj lični favorit je “Banja Luka, mali grad, veliko srce” ili na engleskom “Banja Luka, small place, big heart”
6. Promovisati legendu o 7 žena na 1 muškarca
Svima koji žive u Banjaluci dobro je poznata urbana legenda o 7 žena na 1 muškarca. Ali šta mislite koliko stranaca koji posjete Banjaluku to zna? Vjerujem da manje od 1%. Najjednostavniji način kako bismo promovisali ovu legendu je kreiranje neke interesantne skulpture sa 7 žena oko 1 muškarca, negdje u centru grada. Priče kao ove svima su interesantne i jedna su od stvari koje će ljudi sigurno zapamtiti prilikom posjete nekom gradu.
7. Uvrstiti ukrajinsku crkvu među znamenitosti grada
Iako će možda neki reći da ova crkva nema istorijski značaj, njena raskošna arhitektura čini je jednom od najljepših građevina u gradu. Izbačena iz svih turističkih obilazaka i tura, zaista je šteta što većina turista koja dođe u grad, nema priliku da upozna njegov dio koji čine nacionalne manjine koje žive ovdje.
8. Promovisati imidž zelenog i čistog grada
Banja Luka je grad koji se može pohvaliti svojom čistoćom i zelenilom. Rijetko kad bih na ulicama grada našao neko smeće i stvarno bih pohvalio rad komunalaca u našem gradu. Ali zašto ne napraviti te ružne kante za smeće malo interesantnijim? 🙂
Recimo nešto ovako.
Poznati smo i kao narod koji mnogo voli košarku. Mogli bismo i kante na ulicama sa mrežicama ofarbati da podsjećaju na koševe?
9. Igrica dok čekate zeleno na pješačkom
Koliko puta sam se samo načekao čekajući zeleno svijetlo kod Opštine grada ili kod pošte? Tih 90 sekundi nikada da prođe. Gledao bih ljude sa druge strane, pokušavao ranije da pređem. Sa jednim vrlo jednostavnim rješenjem mogla bi se napraviti mini igra, sa kojom bismo igrali ping pong sa osobom koja se nalazi sa druge strane ulice 🙂 Sjajan način da potrošite 90 sekundi i da upoznate buduću simpatiju.
10. Promovisati sevdalinke/starogradsku muziku
Ukoliko odete u Portugal, primijetićete da je jedna od stvari kojom se svi ponose fado, vrsta tradicionale lokalne muzike, veoma slična našoj starogradskoj muzici. Iako sevdalinke nisu karakteristične samo za Banjaluku, skoro niti jedan grad u BiH ne koristi ovo kao način turističke promocije. Zašto ne uključiti u turističku ponudu grada, odlazak u neki tradicionalan restoran sa domaćom hranom i slušanjem ove muzike uživo i na taj način još više unaprijediti turizam u Banjaluci?
11. Dan pozitivne energije
Jednu sedmicu godišnje, napraviti dan pozitivne energije u kojoj će se pažnja samo davati pozitivnim pričama i dešavanjima u gradu. Ukrasiti grad na šaren način, nešto poput ovoga na slici.
12. Napraviti aleju poznatih
Nedavno sam bio u Minhenu gdje sam uz jedno jezero naišao na gomilu otisaka poznatih ljudi koji su nekada bili u gradu i koji su ostavili svoje otiske u njemu. Santana, Snoop Dog, Michael Jackson, Andre Agasi i mnogi drugi potpisali su se na pločnike Minhena.
Zašto recimo u Parku Petar Kočić, kojem ruku na srce nedostaje sadržaja, ne bismo napravili nešto ovako. Ponovo, ne košta mnogo, gosti koje zamolite da ostave svoje otiske biće počastvovani tim, turistima će biti zanimljivo, a mi koji ovdje živimo imaćemo nešto novo da oživi grad. Na ovaj način mogli bismo stvoriti malu Aleju slavnih Banjaluke.
13. Unijeti boje u naselja
14. Malo drugačije staze za bicikle
Još jedan od kreativnih načina pomoću kojeg bismo mogli unaprijediti turizam u Banjaluci. Mnogo biciklista u gradu se žali kako ne postoji dovoljan broj staza i kako su često u dilemi gdje mogu da voze. Ukoliko se već ne mogu izgraditi nove staze za bicikle, zašto ne bismo osvježili ove koje imamo sa nekim simpatičnim elemetnima? Napravimo staze nalik na igrice, gdje ćete dok se vozite, biti u prilici da skupljate poene ili dobijate ubrzanje!
15. Inovativniji obilasci grada
Pored organizovanih tura sa vodičima u Banjaluci ne postoje obilasci drugog tipa i turisti obično sami lutaju po gradu, bez mnogo informacija i odlaze iz grada sa vrlo malo toga šta mogu ponijeti. U gradu ne postoji nikakva jednistvena tura koja bi targetirala turiste koji ne žele klasično obilaženje grada. Kreiranje tura kao što su potrage za blagom kao što je ova, samo su jedan od načina privlačenja turista.
16. Sadržaj za najmlađe na stanicama
Dok sa djetetom čekate autobus da dođe, bilo bi sjajno kada bi se vaše dijete moglo zanimati nečim. Zašto ne staviti malu ljuljašku na pojedine stanice na kojima obično djeca koja putuju u školu i čekaju bus?
17. Promovisati grad prije nego što turisti dođu
Nedavno sam pročitao da je Hrvatska broj jedan po broju pretraga na Googlu za mjesta za odmor. Hrvati ulažu ogroman novac u marketing u ovom polju, to je vidljivo, ali vidljivi su i rezultati koje ostvaruju. Umjesto što čekamo da nam turisti sami dolaze, trebali bismo učiniti nešto da ih privučemo dok su još kući. Kreirati intersantan video poput ovoga koji su snimili momci iz Manije i pronaći partner agencije i gradove koji će ga puštati na svojim stranicama i društvenim mrežama, sigurno je jedan od načina da zainteresujemo ljude za Banjaluku.
Isto tako, naš grad nema Instagram, Twitter, pa čak ni Youtube kanal i ne koristi društvene mreže ni u kakvom smislu radi promocije turizma.
18. Redizajnirati turističku mapu grada
Oficijalna mapa grada koja se trenutno može uzeti u Turističkom officu i po ostalim ugostiteljskim objektima, sve je samo ne pratkična i fino dizajnirana. Dimenzija 2×2, ogromna je, teška za nositi, nepregledna, sa jako malim brojem korisnih informacija o gradu, osim nekoliko objekata koji se mogu vidijeti. Svakako bi trebali dizajnirati mapu gradu po ugledu na mnoge svjetske gradove, u dizajnu koji je ljudima privlačan i koju će sačuvati i ponijeti kući sa sobom.
Ovakva starinska mapa, samo proširenog oblika sa iscrtanim ulicama i zanimljivim informacijama o gradu sa druge strane mogla bi da bude rješenje.
Mogli bismo kreirati mape koje bi oslikavale koje stvari se mogu posjetiti u određeno doba godine, neku vrstu termo mape.
19. Informaciona mjesta pored bitnih znamenitosti
Da li Vam se nekada desilo da tokom putovanja stanete pored nekog spomenika i nemate nikakvu ideju šta on predstavlja? Meni jeste. Šta mislite kako se osjeća turista kada stane ispred Palate predsjednika ili Boske, na kojima baš i ne piše izvana šta predstavljaju.
Rješenje? Napraviti male table sa QR kodovima, gdje će ljudi moći da samo skeniraju kod koji vide i da automatski dobijaju informacije o tom mjestu. To bi izgledalo nešto nalik na ovo.
Na ovaj način, turisti ne bi morali da razbijaju glavu oko toga šta je to što vide, a ukoliko bi se nešto ovako uradilo na nekoliko jezika, bila bi to jedna fina novina koja pokazuje da Banja Luka ipak misli o svom gradu.
20. Nagovoriti turiste da se taguju
Veliki broj ljudi kada dođe u neko mjesto voli da se taguje na aerodromu ili autobuskoj stanici tog grada. Ali da bi taj neko to učinio, potrebno je da ga to mjesto na kojem se taguje, privuče na neki način. Ne možemo srušiti našu autobusku stanicu i napraviti novu, ljepšu, ali možemo napraviti bar jedan interesantan info štand, za sve turiste, sa nekim ko govori engleski, ko bi dočekao ljude i u startu stvarao pozitivnu sliku o gradu.
21. Mala biblioteka
Veliki broj ljudi ima kući knjige koje nikada nije ni pročitao, niti planira da ih pročita. Sa druge strane, određene škole oskudjevaju sa knjigama i svaka donacija bi im dobro došla. Moja ideja je da se na nekoliko mjesta u gradu naprave kućice nalik na ove na slici u koje bi ljudi mogli da odlažu knjige koje ne koriste, a one bi na kraju svakog mjeseca odlazile u neku od škola u gradu.
22. Prodavati razne neobične prozivode
Pored dve suvenirnice koje rade u gradu, i dalje je potraga za suvenirom grada, a brojni turisti koji dođu i nisu najzadovoljniji ponudom suvenira koje mogu da nađu. Banjaluka je grad prirode i grad zelenila, pa zašto ne bismo prodavali neke neobične stvari, kao recimo:
Vazduh sa Šehitluka (kutijica koji bi bila nalik na ovu)
Boca bi na etiketi imala tekst: 25 % istorija, 25 % avantura % 25 % lijepe žene 25 % dobra zabava. Može sadržavati tragove mirisa kestena. Prozivod je 100 % prirodan. Svjež zrak sa Šehitluka pomaže smanjiti stres, usamljenost i pospješuje dobro raspoloženje. Mogu ga koristiti svi koji žele da se osjećaju bolje.
Voda iz Kanjon Vrbas (bočica koja bi bila nalik na ovu)
Bočicu nostalgije za sve ljude koji žive u Banjaluci u kojoj bi bile spakovane sve stvari koje Banjalučani, koji žive u inostranstvu,vole i koje im nedostaju.
Ili određene suvenire malo drugačijeg tipa, sa drugačijim dizajnom.
Ovo su bile samo neke ideje kako bi se mogao unaprijediti turizam u Banjaluci. Kao što vidite, ove ideje ne koštaju mnogo, potrebno je samo malo mašte i kreativnosti.
Ja sam Robert Dacešin, rođeni Banjalučanin i neko ko mnogo voli svoj grad. Vjerovatno me znate kao momka koji je nekada uradio video CV, ili kao teniskog sudiju i poliglotu. Nadam se da će ove ideje poslužiti nekome ko ima uticaja da uljepša grad u kojem živimo.
ŽELIŠ DA TI RIO DONOSI NAJNOVIJE INFORMACIJE IZ SVIJETA PUTOVANJA?
Budi dio kluba koji čini više od 5,000 ljudi. Prijavi se da na mejl dobijaš najnovije i najaktuelnije putničke informacije.
[…] teksta koji sam napisao krajem 2016. godine o 22 načina kako unaprijediti turizam u gradu, stvorilo se mnogo priče na društvenim mrežama vezanima za te ideje, ali konkretno se na kraju […]
Roberte, hvala vam što postojite!
Dok sam ranije gledala i čitala priče o ljudima koji putuju svijetom, mislila sam da to mogu samo tamo neki stranci. kad sad vidim da to može i naš čovjek, iz BL.
Oduševljena sam vašim idejama za poboljšanje turističke ponude u BL. Posebno sam oduševljena skulpturama iz djela Petra Kočića. Kako bi bilo zanimljivo slikati se pored Davida Štrpca i kupiti malu lutku jazavca koju bi mogle raditi žene iz nekog udruženja.
Želim vam mnogo uspjeha u svemu što radite i još mnogo divnih tekstova sa putovanja.
Hvala Vama mnogo Slavka 🙂
Lijepo si ovo napisao Roberte i kamo srece da ovaj i tekstovi slicne tvojima procita neko ko je na poziciji i da ga potakne da ucini nesto po pitanju turizma u Banja Luci.
Turizam je ozbiljna stvar i moralo bi mu se tako i pristupiti. Svijet sam obisao uzduz i poprijeko i shvatio da ljudi iz nicega naprave nesto od cega zastaje dah! E, za to je potrebno vrhunsko znanje (ne samo iz oblasti turizma ) a ruku na srce mi toga nemamo.
Ni to nije problem. Ne moramo biti najpametniji u svemu! Plate se vrhunski strucnjaci iz recimo Amerike, i oni naprave Las Vegas od Banja Luke. Ne bojim se da nebi nasli mnogo toga interesantnog, ali i to je nebitno, izmislili bi!
Svi bi imali koristi od toga, ali iza takvog jednog projekta morala bi stajati drzava.
Pozdrav
Hvala Aleksa 🙂
[…] je to odgovor koji sam dobio prošle godine kada sam napisao tekst o 22 načina kako unaprijediti turizam u Banjaluci, gdje mi je cilj bio da kroz neke kreativne i jeftine ideje, pokušam da dam svoj doprinos […]
[…] je to odgovor koji sam dobio prošle godine kada sam napisao tekst o 22 načina kako unaprijediti turizam u Banjaluci, a cilj mi je bio da kroz neke kreativne i jeftine ideje, pokušam da dam svoj doprinos […]
[…] Mnogo dobar fazon im je i Die lange nacht, odnosno event koji se održava jednom godišnje i gdje čitavo veče poseban tramvaj sa živom muzikom vozi ljudi od mjesta do mjesta na kojim se održavaju razne žurke. Broj lokacija na koje možete otići je oko 120. Realno je da zavirite na 3-4 mjesta, popijete koje piće i nastavite dalje, ali u svakom slučaju, ideja koja bi se mogla dodati na ovu listu ideja koje sam pisao za Banjaluku. […]
Fantastičan tekst! Svaka čast na predlozima! “Ukrašćemo” Vam i realizovati neki u našem malom mestu 🙂
Veliki pozdrav iz Srbije, iz Banje Vrujci!
Hvala Vam mnogo 🙂 Slobodno “ukradite šta god želite”. Biće mi čast iskreno. Drago mi je da se ljudima dopadaju ove ideje za unaprijeđivanje turizma u gradu 🙂
[…] stvar koja po meni daje dušu ovu gradu i o čemu sam pisao u ovom tekstu, su skuplture zanimljivih oblika, raširene po starom […]
[…] Eto, to je bila moja priča o tome kako stranci vide Bosnu i Hercegovinu. Ukoliko vam se dopao ovaj tekst, zavirite i na priču o 22 načina kako bih unaprijedio turizam u Banjaluci. […]
Dragi Robi,
pratim tvoj rad, ideje su super. Mnogo je mogućnosti za unapređenje grada koje uoopše ne iziskuju neki novac. Neke svoje srodne ideje sam iznio u testu na: http://www.6yka.com/novost/112523/zasto-je-u-banjaluci-tesko-napraviti-selfi
Sve najbolje!
Hvala puno Srđane. Pročitao sam naravno tvoj tekst i dao mi je inspiracije za moj, dopada mi se šta si napisao. Nadam se da ćemo ove godine pokrenuti neku priču vezano za ovo 🙂
[…] Putopisi prijatelja, RIO No Comments Nakon teksta koji sam napisao prije dvije sedmice o 22 načina kako bih unaprijedio turizam u Banjaluci, mnogo ljudi mi se javilo sa podrškom i željom da pomognu u realizaciji neke od ideja. Jedan od […]
[…] o mogućnostima i alternativama za njegov razvoj. Priča je nastala kao reakcija na tekst “22 načina kako bih unaprijedio turizam u Banjaluci?” koji je Robert Dacešin objavio na svom blogu “RIO priče sa putovanja”. Na […]
Svaka cast Roberte, samo naprijed. Imas moju punu podrsku i vjerujem svih ljudi koji vole ovaj grad:)
Hvala ti puno Dragane 🙂 Pokušaću uraditi nešto 🙂
Genijalan tekst. Pratim već nekoliko dana reakcije koje je izazvao. Ovaj odgovor iz TOBLa da nemaju novaca je uvredljiv. Uvredljiv za ljude koji malo više znaju kako ta ”firma” funkcioniše. Žalosno je da, pored tamo mora zaposlenih uhljeba, konstruktivne ideje dalje neko ”sa strane”. Ne želim te uvrijediti, ali za šta ti ljudi u TOBLu dobijaju plate? Ko tamo uopšte radi i kako se oni zapošljavaju???
Hvala Vam mnogo 🙂
[…] “22 načina kako bih unapredio turizam u Banjaluci” izazvao je lavinu pozitivnih komentara i postao top tema na društvenim […]
[…] “22 načina kako bih unapredio turizam u Banjaluci” izazvao je lavinu pozitivnih komentara i postao top tema na društvenim […]
Čestitam Roberte, nikad nešto pametnije i svrsishodnije nisam pročitao kad je Banja Luka u pitanju.
Lijep pozdrav,
Hvala puno Milko 🙂
[…] Više o prijedlozima koji su zaintrigirali Banjalučane i lokalne medije pročitajte na Robertovom blogu. […]
[…] „22 načina kako bih unapredio turizam u Banjaluci“ izazvao je lavinu pozitivnih komentara i postao top tema na društvenim […]
Mladi Banjalučanine što si uzburkao duhove, ne dozvoli da ovo sve ostane na “uzburkavanju” koje će potrajati par dana ili mjeseci i koje će se nakon toga zaboraviti. Ideje su odlične, problem naravno je taj što vjerovatno nećeš imat dovoljnu podršku gradskih vlasti, i ne možeš se sam borit, ali ipak mislim da je Banja Luka dovoljno velika da okupiš neku ekipu oko sebe sa istim ili sličnim idejama i da se konstantno vrši određeni pritisak na glavešine Grada pa da se svake godine urade određene stvari na promociji Banja Luke. Oni koji bi trebali time da se bave uljuljkani su u svoje fotelje ali im treba dignut guzice nek zarade te svoje plate. Lijep pozdrav!
Hvala puno Branko, naravno da ćemo se potruditi da ne ostane samo na ovome do sada, već smo nešto pričali o realizaciji nekih stvari tako da se nadam da će se u narednom periodu okupiti grupa zainteresovanih ljudi i da ćemo svi zajedno uraditi nešto dobro 🙂
Ideje su sjajne! Svaka čast na uloženom trudu i vremenu. Nikada mi nije bilo jasno zašto grad ne iskoristi ljude sa akademije umjetnosti, jer oni mogu javni prostor iskoristiti na veoma kreativan i umjetnički način, o čemu je u ovom tekstu jako dobro akcentovano.
Predstavnici turističke zajednice Banja Luke su odavno za penziju, nemaštoviti, nekreativni, neiformisani i vi[e od svega neadekvatni za te pozicije.
Hvala mnogo Andrej 🙂
[…] njegovog teksta “22 načina kako bih unaprijedio turizam u Banjaluci” govori o jednoj značajnoj stvari – fenomenu – čiji značaj i snagu uspavani građani […]
[…] Izvor: Riopricesaputovanja […]
Super su ideje, ali mislim da su u većini slučajeva dopuna turističke ponude, a ne svakako i motivi dolazaka turista. Turizam je dosta kompleksniji i zavisi od više faktora i više investicija nego što je postavljanje skulptura ili signalizacije. Ali dobro da ne ulazimo u problem turizma u državi koja je politički, ekonomski i socijalno nesigurna i nestabila…
Određene stvari koje ste naveli se više mogu vezati za kulturni ili civilizacijski stepen dostignutog razvoja jednog grada,a ne samo za turizam ili za određene institucije u turizmu. Poražavajuća je činjenica da se dosta ljudi u komentarima služe epitetima “rođeni banjalučanin”. Ja nisam rođen u Banjaluci, ali sam se osjećam ko rođeni banjalučanin! Mada u suštini, ni isplati se ulaziti u raspravu na tom i takvom nivou…nisu “banjalučani” ili “nebanjalučani” odgovorni za to što neko živi 50 godina u Gradu i ne zna šta je dajak čamac, gdje je manastir Krupa na Vrbasu, ništa nije pročitao od Petra Kočića ili ne zna ko je Đuro Damjanović! Uzaludna je promocija prema ljudima koji ne žele da samoinicijativno steknu osnovne predstave o mjestu o kojem žive…bez obzira da li je to “rođeni banjalučanin” ili “rođeni bečlija”. Ukoliko Vaši stavovi i razmišljanja idu u prvacu generalizovanja na netačnim predrasudama turizam ili bilo koja druga aktivnost ili djelatnost je osuđena na propast. Turizam ne poznaje takve generalizacije i nastao je na principima prihvatanja, upoznavanja, razumjevanja i na kraju poštovanja.
Ostavimo se toga ko je ovo ili ono, ko je rođeni,a ko nerođeni, ko je ljevčanin, ko je “vrovac”…svi smo mi građani ovog grada! Cjenimo ga, volimo ga, gradimo ga…tako ćemo ispuniti, ne samo naveden 22. tačke, nego će ih bitti nebrojeno više.
Jer davno je došao Ferhad- paša Sokolović i napravio dio grada…skoro je naš grad “posjetio” Svetislav Tisa Milosavljević…i napravio današnji centar grada. Zamislite, nisu bili iz Banjaluke…samo su ga cjenili, voljeli i napravili…više nego mi “rođeni” ili “nerođeni”.
Jer svi smo mi domaćini turistima koji dođe u Banjaluku…zato radimo na sebi, na svojim vještinama, znanjima, osnovama kulturnog ponašanja pa ćemo dosta unaprijediti naš Grad, ne samo u turitičkom smislu, nego i u svim drugim oblastima…ali ne mi, smo navikli da sjedimo i čekamo da neko nešto učini za naš Grad…a kada ne učini, spremni smo na sve, samo da ga ocrnimo da bi prikrili svoje neznanje i nedostatke.
Svaka čast na idejama, ali mislim da su više vezane za opšte stanje u BiH i gradu,a ne samo isključivo za turizam.
Mojim “rođenim” i “nerođenim”!
Vaš, nerođeni, a rođeni!
Hvala Vam mnogo na komentaru i cijenim Vaše mišljenje. Ideja teksta je bila da se pokuša izazvati reakciju kod ljudi i okrenuti ih da razmišljaju o nečemu pozitivnom i dobrom za grad. Naravno da nema nikakve veze ko je rođen ovdje, a ko nije, ili ko je pravoslavac, a ko ne, to su trivijalne stvari. Mi ćemo sada raditi na tome da se barem neke od ovih ideja realizuju i da ne ostane sve samo na priči.
Pozdrav Orhane, hvala Vam mnogo na komentaru. Mi mislimo pokrenuti jednu akciju da se ovo ostvari, tako da najbolje da me dodate na Facebook ako imate (Robert Dacesin), pa da se možemo svi lakše dopisivati kada ovo krene 🙂
Hvala puno Sonja 🙂 Drago mi je da radite motive na temu grada.
Imas samo jednu gresku, ne vidim nigdje stavku – (minus) 1 – rijesiti se Ostoje Barasina i njemu slicnih priucenih nasljednih funkcionera…ova prva je preduslov da se ostale uopste razmatraju…
Zar nije sramotno momcino da si zaboravio nas biser Ferhadiju
Da si pravoslavac rodjen samo nekoliko stotina metara odatle i da ti njen ezan i danas stoji u zatioku onda bi se i sjetio ove ljepote — ovako +++
Pozdrav Nenade,
Nisam zaboravio Ferhadiju, čak šta više, ali jednsotavno ne vidim način da se ona više iskoristi, jer je ovako zaista lijepa i uređena. Niste vidjeli ni da sam spomenuo Hram Hrista Spasitelja u tekstu, jer mislim da je hram kao hram jako lijep. A usput, jesam pravoslavac, ali to uopšte nije bitno 🙂
Bravo Roberte…ideje su fantasticne….
Hvala Jovanka mnogo.
Lijepo je i ohrabrujuće vidjeti da mladi ljudi nešto naprave za svoj grad ali to se neće dogoditi dok god oni koji o tome odlučuju nemaju sluha za to i nemaju svoj interes u tome. Raspitajte se koliko je koštalo uređenje parka Petra Kočića da bi na kraju dobili stakleni kokošinjac.
Roberte, ideje su odlične. Turizam je jako važna grana privrede. Hvala za ovaj tekst. I sam sam se bavio razmišljanjima, kako unaprijediti sliku privlačnosti našeg grada ne samo turistima, nego i brojnim stanovnicima grada i onih koji u njega svakodnevno dolaze. Mnogo se može, a i mora. Trebalo bi za početak napraviti jedno skeniranje situacije sa ljudima koji donose odluke, dakle ljudima od uticaja, da se čuju njihova razmišljanja o ovim idejama. Da li oni imaju senzibilitet za pomenute ideje. Šta bi mogle biti eventualne prepreke, ko to koči pa to odmah pustiti u javnost. Ljudi bez ideja dolaze na razna mjesta i njih je teško ubjediti u bilo šta, još ako nisu rođeni u Banja Luci inda imaju i ljubomoru naspram nas domicilnih. Prošle godine su se vodile brojne polemike oko izgradnje crkve u Boriku na igralištu (što dodatno usložnjava problem oko bezidejnosti postojećih koji o tome odlučuju) a ja sam predložio da se crkva napravi nad samom Vrbasom, na posebno dizajniranom mostu, pa cvjijeće oko nje i stazice povezane sa već postojećom Rebrovačkom crkvom itd… Crkva bi mogla imati stakleno dno kroz koje bi se mogao gledati tok rijeke. To bi bio još jedan od simbola grada i jedinstvena građevina ne samo u regiji nego i u Evropi. Tu bi se moglo inovativnom rasvjetom napraviti čarolija ne samo dnevna nego i noćna i sl. Zanima me samo na osnovu čega ljudi u turizmu dobijaju platu, ako nemaju inicijativu, ako nemaju prijedloge, ako ne vide potencijal, a grad toliko toga može ponuditi? Imamo Vrbas, prvu hidroelektranu na Balkanu, sir Trapist, pa bi se mogla od Toplica prema Banj Brdu napraviti žičara, a odozgo sa iznajmljenim biciklima spuštati do grada, zatim mali vozić za gore za one koji su u kolicima i sl. Nema na Banj brdu ni teleskopa u koji se ubacuje novčić da bi se vidjela panorama. Nema ponude odlaska na aerodrom u zalužane odakle bi se moglo skočiti padobranom za onoga ko to želi i ko to može platiti. Jednostavno nema ni autobusa koji bi sve destinacije u svakom trenutku mogao provozati turiste od Mahovljana, vinarija okolnih, do kanjona Vrbasa, nema agencije kojoj se turista može obratiti ako se želi provozati dajak čamcem Vrbasom. Nema trgovine u kojoj se mogu kupiti Banjalučki brendovi: sir, pivo, ajvar, pekmez, banjalučke knjige, slike, banjalučka muzika, banjalučke skulpture, nema (umjesto one ruševine u zidinama Kastela) hotela tipično banjalučkog. Nema kočija sa tipično našim dizajnom (kao iz 19. vijeka) koje bi turisti mogli iznajmiti i provozati se pod mirisom lipa u junu, banjalučkim alejama. Suvenira, ima malo i to nema na stanicama željezničkoj, autobuskoj, na aerodromu. Ja lično ne znam, kako se prebacivati do aerodroma iz grada i obratno bez taxi-ja koji je sigurno skup na toj relaciji. Nema vozila otvorenog krova koji kruži gradom i kojega se može iznajmiti za turistička razgledanja. Nema ni kočije za svadbe za mladence kojima bi bila zanimljiva priča o Safikadi i koja se može povezati sa svadbenim turizmom. Nema bicikala koji se mogu iznajmiti, ali zato ima parkinga i gdje im nije mjesto. Itd… Mnogo toga nije uradila TO grada, niti to misli pokrenuti s mrtve tačke. Mnogo toga predstoji za odraditi, a ja svim srcem želim podržati sve ideje koje će ovaj grad učiniti prepoznatljivim u širem značenju te riječi. I pošto sam ja pisac, na kraju da kažem, da bi se mogli pisci udružiti, i svoje tekstove pjesme (kao autentičan suvenir) uokviriti u male ramove i poput poruka bi mogle biti izložene u Staklencu kod spomenika Kočiću i mogle bi se kupiti naravno! Lijep pozdrav Roberte! Nadam se da ćemo se upoznati. Moj kontakt: tdarko65@gmail.com
Mnogo hvala na komentaru Darko, pisao sam vam na mejl 🙂
Posalji ovo i trazi sastanak sa Radojcicem – on je urban covjek mogao bi i odreagovat pozitivno – plus ovo se moze uraditi u saradnji sa Akademijom umjetnosti ( skupture i slike na dajacima) i uz grant EU. Kao i biciklisticke staze.ajde sretno i ne odustaj dok ovo ne proguras .
Već sam mu poslao, pa vidjećemo šta će biti 🙂 Nadamo se najboljem.
Nije samo za turiste,pa i nama bi grad bio ljepši i zanimljiviji.Valjda ce neko bitan pročitati vaše prijedloge.A mi ćemo sigurno podržati.
Hvala Vam mnogo 🙂
Svaka cast…dokaz da imamo pamet.Kada bi Ii iz drugih oblasti drustva imali ovakve prijedloge, krenuli bi kao drustvo konacno naprijed
Hvala Vam Branko 🙂
Све те идеје су фантастичне и веома оствариве без великих финансијских средстава.Само највећа мана и отежавајућа околност је та што је предлагач из Бања Луке.Пријатељу,ти који одлучују о тим стварима у најљепшем граду на свијету (барем за мене) нису из најљепшег града.Рецимо да се ја и Ви удружимо да направимо нешто од Сафикадиног гроба.Истог момента би се нашло море оних који би то опструисали,од заштитника споменика културе,којекаквих “паметних људи”у граду,инспекција итд.Тако да би били сретни ако неби завршили на Туњицама.
Малограђанштина је чудна ствар.
Slažem se sa Vama i vidjećemo da li će nešto biti od toga, jer sam poslao tekst i na adresu gradonačelnika grada. Mnogo ljudi me je već kontaktiralo da se udružimo da zajedno uradimo neke stvari, ali upravo je problem koji ste Vi naveli, što to nije u svačijem interesu.
Bravo za komentar. Na žalost u Banjoj Luci je najmanje onih koji su tu rodjeni i odrasli, i koji bi nešto ovako sproveli u djelo. “Ostali” imaju neke druge prioritete!!! ?
Sto se tice Dajak camaca,nebih se slozio sa gore napisanim.
Postoji Dajak Klub Banja Luka,koji ima veliki broj clanova,koji odrzavaju tradiciju dajak camaca.
Osnivac kluba je Andrej Zamolo,koji je naslijedio od oca znanje o pravljenju camaca,te ih i pravi.
Takodje postoje trke Dajak camaca u sklopu manifestacije “Ljeto na Vrbasu”.
Pozdrav.
Pozdrav,
Ja znam da postoji klub i sve oko njega, ali turista koji dođe to ne zna. Ljudi koje interesuje vožnja dajakom će doći do te informacije, ali onaj ko dođe u grad, ne zna ni da dajak postoji i to je problem. A mislim da onako fin čamac bi mogao da izgleda zaista divno ako bi se uradio u nekim živim bojama.
Bravo!!! Zaista su nam potrebni ljudi sa ovakvim idejama. Valjda kad covjek malo proputuje i vidi kako se to radi u nekim drugim zemljama, shvati koliko kaskamo. Nikakvo cudo za autobusku stanicu, pogledajte taj nas aerodrom…:(
Upravo, dva veoma bitna mjesta u grad, jako tužno izgledaju.
Dosta dobrih ideja, uglavnom prepisanih. Takodje dosta stvari napamet napisano poput Dajaka, Safikade, Drustvenih mreza i sl. Sledeci put malo istraziti a ne bubati kao Maksim po diviziji.
Ideje su ideje, po meni su fantasticne. Bile one prepisane ili ne, u nas grad bi donijele zivot. Nadam da ce neko vidjeti i cuti ideje ovog mastovitog autora koji me fascinirao, pa da se svi kao gradjani malo potrudimo i da od ovog grada napravimo mali raj.
A Vi, gospodine NEGATIVNI, ne vidjeh da ste vi dali ideju za bilo sta, nije Vam ni pala na pamet. Ovaj momak bar razmislja o svom gradu a ne kako pobjeci iz njega.
Autoru hvala za kreativnost, mastovitost i takodje hvala za ljubav prema nasem gradu. Imas podrsku!
Hvala mnogo Anabela, drago mi je da Vam se dopada tekst. Naravno da uvijek ima negativni komentara šta god da ljudi rade, takvo smo društvo, ali to je samo motiv više da se neke stvari urade 🙂
Trapisti i trapist sir – poznat u svijetu. Prica o Trapistima, malo poznata cak i Banjalucanima.
Da da, tako je 🙂
Konacno da Banjalucani dodju do izrazaja vec sam mislila da su svi otisli ? jer 90% ljudi koji trenutno zive u BL i ne znaju dovoljni o samom gradu da bi ga mogli prezentovati uopste narocito na ovakav nacin.Svaka cast za ideje i inicijativu.
Mnogo Vam hvala Željka 🙂
Odusevljena sam trudom i vremenom ulozenom u ovom tekstu i razmisljanju iza njega. Bilo bi jos sjajnije kada bi se okupila grupa volontera da realizuje makar jednu (po jednu) od ovih ideja. Evo ja se prva prijavljujem da pomognem! 🙂
Sjajno! Samo naprijed! Sky is the limit!
Radimo upravo na tome 🙂
Odlicno! Svaka cast! Ne bi bilo lose ni da pored zastupljenog latinicnog pisma imamo i cirilicu. Pa cak i onda ako je naziv lokala neka engleska rijec. Iz iskustva znam da su cirilicna slova izuzetno zanimljiva strancima. Pogotovo kada ih naucite da napisu svoje ime. Njima je to neko novo egzoticno iskustvo 😀
Slažem se Jovana 🙂
Odlican tekst. Svaka cast. Dodala bih da se uradi minijaturna mapa grada u bronzi kao sto postoji u svakom vecem gradu i postavi u park Petar Kocic. Da se skupe umjetnici i pisci i napisu slikovnice i nacrtaju bojanke sa likovima i legendama Banjaluke. Pa napraviti plisane igracke, recimo jazavac. Napraviti tematski park u Kastelu sa otkrivanjem blaga. Nesto slicno sam prije 6 godina bila napisala i predala u turisticku zajednicu grada ali sumnjam da je iko procitao. Dok se ne pojavi neko ozbiljan ko bi uradio sve na svoju ruku, ne vjerujem da ce se ista dogoditi.
Hvala puno Gordana i hvala na idejama, odlične su. Zapisaću ih, a već smo dogovorili neko okupljanje naredne sedmice da pokušamo dodati još interesantnih stvari i da se uradi nešto po tom pitanju 🙂
Drago mi je. Inace zivim u Italiji i vidim da, kad ljudima pocnem pricati koliko je lijepa Banjaluka i da je trebaju obavezno posjetiti, svi me blijedo gledaju. Kad bi im se moglo vise pokazati sigurna sam da bi i Banjaluka postala jedno od zanimljivih odredista. Tako da sam poslusala svoj savjet i trenutno radim na ideji kako da priblizim Banjaluku svijetu. Nisam jos spremna da dijelim detalje, ali bih rado da ostanem u kontaktu.
Upravo sam naisla na jos jednu odlicnu ideju. Naime, Italijani su imali konkurs za najbolju pricu inspirisanu kulturnim obiljezjima Italije. Najljepsih 10 prica su sazete u knjigu. Prva tri su dobili novcane nagrade, sakupljene donacijom. Tako bi i Grad mogao da otvori konkurs za najljepsu pricu o Banjaluci. Pa bi se knjiga prodavala po knjizarama. Dok je za e-citace postavljena besplatno. Ideja za razmisljanje.
Pozdrav Gordana, to je odlična ideja 🙂 🙂 Skupljam sad stvari koje su drugi ljudi pisali, pa ćemo ih dodati u tekst kroz par dana, ali ovo je odlično stvarno. 🙂
🙂 Nadam se da ce nadlezni bar jedan od prijedloga uzeti u obzir. 😉 Najbitnije je zapoceti malim koracima. Da se samo pokrenemo sa mrtve tacke, pa ce ideje same dolaziti. Pozdrav i sretno. 🙂
I naravo da se napravi skate park!
Dodaćemo 🙂
Hvala.
Ja sam za to da se legalizuje marihuana i da budemo Ganja Luka. Ali…
Legalizovati marihuanu i prostituciju
Идеје су добре. Што је још важније – применљиве су.
Ја сам нешто слично сачинио. Молим да прокоментаришете ових 20 идеја: http://majkic.net/novosti/inkubator-ideja
Заборавио сам напоменути да циљ мојих идеја није искључиво туризам…
Pozdrav Dejane,
Hvala ti na komentaru. Pogledao sam tvoje ideje, super su nadopuna ovoga jer si gledao iz drugog ugla i dopadaju mi se mnogo 🙂
Pročitala sam sve. Mislim da su dobre ideje samo treba naći način i mogućnost da relevantni organi i institucije iste pročitaju, prihvate i realizuju. Lično smatram da je najgore tapkati u mjestu jer tada pojedinac/društvo nazaduje. A ideja i ako se pokaže loša/neprimjenljiva u praksi može da se zamijeni drugom idejom ili uz neka poboljšanja/prilagođenja da bolji efekat.
Hvala vam mnogo 🙂
Jednom sam na autobuskoj vidio slucaj da zena koja prodaje karte ne razumije ni rijec engleskog, te se izderava na stranca na Srpskom kao da ce je bolje razumijeti ako je glasnija. + naglOsak je bio takav da sam je i ja slabo razumio.
20. bilo bi super da internet na autobuskoj uopste radi
Upravo 🙂
Ideje su odlične. Naročito su pametni prijedlozi brendiranja – to rade sve turističke meke pa čemu izmišljati toplu vodu, treba samo prepoznati i primijeniti.
Imamo divnu prirodu, nedostaju nam sadržaji i infrastruktura. Elem, mislim da Banjaluci, dugoročno, najviše trebaju turisti koji vole prirodu, cijene je, čuvaju i uživaju u njoj. Dakle – bajkeri, hajkeri, planinari, rafteri i ini ljubitelji prirode. Stoga:
1. Kampovi
Uz rijeke, na brdima oko BL, blizu pješačkih i ciklo- staza ( if any), sa uređenim riječnim kupalištima, mogućnosti kupovine polj. proizvoda direktno na gazdinstvima, ali i učešća u sezonskim poslovima.
2. Zdravstveno-rekreativni turizam
Npr, banjska voda u Banjaluci je nedovoljno iskorišćena, a kažu da je jedna od najboljih u regiji. Dobar turističko-rekreativni/velnes centar, sa svom uslugom balneoterapije, čak i u vidu nekog vajld velnesa (boravak u kampovima ili bungalovima) sa pratećim sadržajima i isključivo domaćom hranom zaposlio bi mnogo ljudi.
3. Kulinarski izazovi
Duga nam je tradicija pripremanja dobre hrane. Zašto ne bi napravili tradicionalnim jedno, bar regionalno, takmičenje u npr. pripremanju posne ili veganske hrane, pozvali imena iz kulinarstva da se takmiče s amaterima i slično?
…
Naravno, svaka ideja zahtijeva potpuni reinženjering marketinga Banjaluke kao turističkog grada i mjesta u koje bi neko poželio da dođe i provede vikend, odmor ili tek da dođe u razgledanje. Potrebno je uložiti i sredstva i rad, ali kad imamo viziju, znamo kuda idemo.
Hvala puno Aleksandra 🙂
Super je tekst, bice prilog o njemu u Centralnim vjestima 😀
Hvala mnogo 🙂 Samo kažite kojim da gledam 🙂
Zdravo, da li autor ovog teksta ima neki kontakt telefon ili nesto, bilo bi lijepo odraditi neko kratko telefonsko gostovanje na jednoj od radio stanica.
Naravno, evo ga 065/813-288
Bravo, Robi! Sjajno napisano, detaljno objasnjeno. Sto bi se reklo, u sridu!
Hvala Edo 🙂
Jedina sansa je propala a to je flaster Da je nastavljena ta manifestacija i da smo dobili joss bar 40 murala imali bi nesto ovako sve nabrojano svih 20 stvari su samo pratece stvari kad vec imas nesto Zagreb vec ima turisticku turu za gratskee murale a Bl je manja a trebala je biti grad galerija …
Hajde da u ovom slučaju budem negativac i kažem da mi se sadašnja tri murala ne sviđaju (stavr ukusa). Onaj jedan mi čak liči na lika koji se baca sa zgrade. Slikajte prirodu…
Tekst je i više nego fenomenalan. Još odavno sam isto razmišljala o priči o Safikadi. Elem, hoće li se konačno neko sjetiti da napravi suvenire… turisti stalno pitaju za suvenire, a mi ih blijedo gledamo…
Hvala mnogo Majo, drago mi je da Vam se dopada tekst.
Odličan prijedlog! Svaka čast!
I ja sam već razmišljala o nekim turističkim atrakcijama za Banja Luku i okolinu. Stvarno je šteta što je ovako lijep grad tako malo posjećen.. nadam se da će bar neki od ovih prijedloga biti primijenjen.
Pozdrav iz Beča
Hvala vam mnogo 🙂
Sve je to super,al nazalost—dodje seljak i svo to srusi
Mozete li mi reci na kojoj tacno lokaciji u Minhenu se nalaze potpisi slavnih?
Pozdrav Jelena, nalazi se u blizi Olimpijskog parka, pored jezera koje se tamo nalazi 🙂
Hvala puno. Trenutno sam u Minhenu pa da iskoristim priliku da to vidim. I sve pohvale za tekst… Banja Luka bi zablistala kada bi se usvojili vasi prijedlozi
Hvala vam mnogo 🙂